Konfiguracija elektrona

Konfiguracija elektrona zapisuje se lociranjem svih elektrona atoma ili iona u njihovim orbitalama ili energetskim podrazinama.

Podsjetimo da postoji 7 energetskih razina: 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. I svaka od njih ima, zauzvrat, do 4 energetske podrazine zvane s, p, d i f.

Dakle, razina 1 sadrži samo podrazinu s; razina 2 sadrži syp podrazine; razina 3 sadrži podrazine s, p i d; a razine 4 do 7 sadrže podrazine s, p, d i f.

Konfiguracija elektrona

Franjevački konfiguracija elektrona elemenata ukazuje na način na koji su elektroni poredani na različitim energetskim razinama, što se nazivaju orbite, ili jednostavno, pokreće način na koji se elektroni raspoređuju oko jezgre njihovog atoma.

Za izračunavanje raspodjele elektrona na različitim energetskim razinama, konfiguracija elektrona uzima kvantne brojeve kao referencu ili ih jednostavno koristi za raspodjelu. Ovi brojevi nam omogućuju da opišemo energetske razine elektrona ili pojedinog elektrona, oni također opisuju oblik orbitala koje opaža u distribuciji elektrona u prostoru.

Tablica konfiguracije elemenata

Elementi koji se najviše konzultiraju!

Konfiguracija elektrona, također tzv Raspodjela elektrona Is periodično prilagođavanjepostaje način na koji se elektroni uspijevaju strukturirati, organizirati i komunicirati unutar atoma prema modelu elektronskih ljuski, gdje su sve valne funkcije sustava izražene u obliku atoma.

Zahvaljujući elektronskoj konfiguraciji moguće je utvrditi svojstva kombinacije iz kemijske točke atoma, zahvaljujući tome je poznato mjesto koje joj odgovara u periodnom sustavu. Ova konfiguracija pokazuje redoslijed svakog elektrona na različitim energetskim razinama, tj. u orbitama, ili jednostavno pokazuje njihovu distribuciju oko jezgre atoma.

Zašto je konfiguracija elektrona važna?

Sama po sebi, konfiguracija elektrona pokazuje položaj koji svaki elektron zauzima u nuklearnoj ovojnici, identificirajući na taj način razinu energije u kojoj se nalazi i tip orbite. The konfiguracija elektrona Ovisi o vrsti kemijskog elementa koji želite proučavati.

Što je elektron udaljeniji od jezgre, to će razina energije biti viša. Kada su elektroni na istoj energetskoj razini, ova razina dobiva naziv energetskih orbitala. Electron konfiguraciju svih elemenata možete provjeriti pomoću tablice koja se pojavljuje iznad ovog obrazovnog teksta.

Elektronska konfiguracija elemenata također koristi atomski broj elementa koji se dobiva kroz periodni sustav. Neophodno je znati što je elektron, da bismo detaljno proučili ovu vrijednu temu.

Ova identifikacija se provodi zahvaljujući četiri kvantna broja koja svaki elektron ima, i to:

• magnetski kvantni broj: pokazuje orijentaciju orbitale u kojoj se nalazi elektron.
• glavni kvantni broj: to je energetska razina na kojoj se elektron nalazi.
• Spin kvantni broj: odnosi se na spin elektrona.
• Azimutalni ili sekundarni kvantni broj: to je orbita u kojoj se elektron nalazi.

Ciljevi elektronske konfiguracije.

Glavna svrha elektronske konfiguracije je pojasniti redoslijed i raspodjelu energije atoma, posebno distribuciju svake energetske razine i podrazine.

Vrste konfiguracije elektrona.

• Zadana konfiguracija.  Ova elektronska konfiguracija postiže se zahvaljujući tablici dijagonala, ovdje se orbitale popunjavaju kako se pojavljuju i uvijek prate dijagonale tablice, uvijek počevši od 1.
• Proširena konfiguracija. Zahvaljujući ovoj konfiguraciji, svaki od elektrona atoma predstavljen je strelicama koje predstavljaju spin svakog od njih. U ovom slučaju punjenje se vrši uzimajući u obzir Hundovo pravilo maksimalne višestrukosti i Paulijevo načelo isključenja.
• kondenzirana konfiguracija. Sve razine koje postanu pune u standardnoj konfiguraciji predstavljene su plemenitim plinom, gdje postoji korespondencija između atomskog broja plina i broja elektrona koji su ispunili konačnu razinu. Ovi plemeniti plinovi su: He, Ar, Ne, Kr, Rn i Xe.
• Poluproširena konfiguracija. To je mješavina između proširene i kondenzirane konfiguracije. U njemu su predstavljeni samo elektroni posljednje energetske razine.

Ključne točke za pisanje elektronske konfiguracije atoma.

• Morate znati broj elektrona koji atom ima, za to morate znati samo njegov atomski broj jer je on jednak broju elektrona.
• Postavite elektrone u svaku energetsku razinu, počevši od najbliže.
• Poštujte maksimalni kapacitet svake razine.

Koraci za dobivanje elektronske konfiguracije elementa

Prvo što treba znati je atomski broj elementa koji se proučava, a koji je predstavljen velikim slovom Z. Taj se broj može pronaći u periodnom sustavu, koji odgovara ukupnom broju protona koji svaki atom navedenog elementa ima .

U ovom slučaju, atomski broj u periodnom sustavu uvijek je naveden u gornjem desnom kutu, na primjer, u slučaju vodika, to će biti broj 1 koji se promatra u gornjem dijelu ovog okvira, dok je njegova atomska težina ili masico broj, je onaj koji je zatvoren u gornjem dijelu, ali s lijeve strane.

Upotreba ovog atomskog broja uzrokuje da se njegova konfiguracija odredi korištenjem kvantnih brojeva i odgovarajuće raspodjele elektrona u orbiti

Evo nekoliko primjera konfiguracije elemenata.

• Vodik, njegov atomski broj je 1, tj. Z=1, dakle, Z=1:1s^a .
• Kalij, njegov atomski broj je 19, pa je Z=19:1s^{od njih}2s^{od njih}2P⁶3s^{od njih}3p⁶4s^{od njih}3d^deset4p^a.

Diseminacija elektrona.

Odgovara raspodjeli svakog od elektrona u orbitalama i podrazinama atoma. Ovdje je elektronska konfiguracija ovih elemenata regulirana Moellerovim dijagramom.

Da bi se odredila raspodjela elektrona svakog elementa, samo oznake moraju biti napisane dijagonalno počevši od vrha prema dolje i s desna na lijevo.

Klasifikacija elemenata prema konfiguraciji elektrona.

Svi kemijski elementi svrstani su u četiri skupine, a to su:

• plemeniti plinovi. Svoju elektronsku orbitu završili su s osam elektrona, ne računajući He, koji ima dva elektrona.
• prijelazni elementi. Posljednje dvije orbite imaju nepotpune.
• Unutarnji prijelazni elementi. One imaju svoje posljednje tri orbite nepotpune.
• reprezentativni element. One imaju nepotpunu vanjsku orbitu.

Rad s elementima i spojevima

Zahvaljujući elektronskoj konfiguraciji elemenata, moguće je znati broj elektrona koje atomi imaju u svojim orbitama, što postaje vrlo korisno pri izgradnji ionskih, kovalentnih veza i poznavanju valentnih elektrona, ovo posljednje odgovara broju elektrona da atom određenog elementa ima u svojoj posljednjoj orbiti ili ljusci.

Desnost elemenata

Sva materija ima masu i volumen, međutim masa različitih tvari zauzima različite volumene.